2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?

Zakonski režim bračne stečevine je zajednica imovine koja se temelji na zajedničkom vlasništvu nad imovinom. To je kombinirano s pojedinačnim vlasništvom nad vlastitom imovinom koju je jedan od bračnih drugova posjedovao prije braka ili koju je stekao/la besplatno tijekom braka (npr. darovanjem ili nasljeđivanjem) ili iz posebne imovine (npr. kamata ili plodova).

Temeljem članka 67. slovenskog Obiteljskog zakona zajednička imovina supružnika sastoji se od prava na vlasništvo stečenog radom ili proizišlog iz zajedničke imovine stečene tijekom braka ili zajedničkog života supružnika bez obzira koji supružnik upisan kao vlasnik. Zajednička imovina supružnika također je imovina stečena temeljem i pomoću zajedničke imovine i/ili imovine koja je iz nje proizišla. Ako je potrebno podijeliti imovinu, pretpostavlja se da su udjeli jednaki ako niti jedan supružnik ne dokaže ostvaruje pravo na veći udio. U takvom sporu sud razmatra ne samo prihode svakog supružnika, nego i druge okolnosti kao što su doprinos domaćinstvu, briga o djeci i održavanje zajedničke imovine.

Zasebna imovina svakog supružnika je imovina koju je on/ona stekao prije braka ili besplatno za vrijeme braka (odlomak 1., čl. 77. slovenskog Obiteljskog zakona). Ne dovodeći u pitanje porijeklo ili vrstu stjecanja imovine, zasebna imovina supružnika odnosi se na stvari manje vrijednosti predviđene samo za osobnu uporabu (odlomak 2., čl. 77. slovenskog Obiteljskog zakona).

2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?

Za sve se osobne prihode (uključujući prihod od mirovine) ili primanja bilo koje vrste koja potječu od rada bračnog druga ili dobiti iz zajedničke imovine zakonski pretpostavlja da predstavljaju dio zajedničke imovine. Bračni drug može polagati pravo na svoju vlastitu imovinu samo ako dokaže da ona potječe iz vremena prije sklapanja braka ili da ne potječe od zajedničke imovine.

Pravni okvir imovinskog režima (tj. režim bračne stečevine za zajedničku imovinu i zasebnu imovinu svakog supružnika) primjenjuje se na oba supružnika, osim ako se supružnici ne dogovore o sadržaju imovnskog režima sklapanjem ugovora o imovinsko-pravnim odnosima. U tom slučaju se na njih primjenjuje ugovoreni imovinski režim.

2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?

Prema slovenskim zakonima nije potrebno sastaviti popis imovine.

2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?

Bračni drugovi upravljaju i koriste zajedničku imovinu zajedno i suglasno, osim ako se nisu dogovorili da jedan bračni drug ima pravo upravljati zajedničkom imovinom i njome raspolagati u korist oba bračna druga. Drugi bračni drug može u bilo kojem trenutku odustati od takvog sporazuma. Ako jedan bračni drug raspolaže zajedničkom imovinom bez potrebne suglasnosti drugoga, ovaj potonji može osporiti pravni posao ako je treća strana u tom pravnom poslu znala odnosno morala znati da je predmetna imovina dio zajedničke imovine. U protivnom, oštećeni bračni drug može samo potraživati nadoknadu od drugog bračnog druga. Bračni drugovi ne mogu pojedinačno raspolagati svojim neutvrđenim udjelom u zajedničkoj imovini, ali mogu samostalno ostvariti pravo vlasništva nad svojom vlastitom imovinom.

2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?

Pravni poslovi koji se odnose na zajedničku imovinu i svakodnevne obiteljske potrebe, a koje je sklopio samo jedan bračni drug stvaraju zajedničku obvezu te su obvezujući za oba bračna druga. Bračni drugovi odgovaraju za zajedničke obveze zajedno i pojedinačno.

2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?

Oba bračna druga odgovaraju zajedno i pojedinačno za dugove nastale tijekom braka koji se odnose na zajedničku imovinu i troškove braka. Zajednička imovina te, ako ona nije dostatna, vlastita imovina bračnih drugova može se koristiti za namirenje potraživanja vjerovnika. Ako doprinos jednog bračnog druga podmirenju zajedničkih dugova premašuje njegov/njen udio u tim dugovima, on/ona može zahtijevati nadoknadu od drugog bračnog druga. Ako vjerovnici dugova koji obvezuju samo jednog bračnog druga žele povratiti ove dugove iz zajedničke imovine, najprije moraju podnijeti zahtjev sudu za utvrđenje udjela bračnog druga - dužnika u zajedničkoj imovini nakon čega mogu zatražiti povrat duga iz udjela za kojeg je utvrđeno da pripada dužniku.

Ako je dozvoljena prodaja udjela jednog od supružnika u zajedničkom vlasništvu u ovršnom postupku, drugi supružnik ima pravo prvokupa tog udjela po cijeni utvrđenoj sukladno zakonu. U slučaju osobnog bankrota jednog supružnika, sud koji provodi postupak određuje odlukom o provjeri prava isključenja po primitku prijedloga primatelja da udio stečajnog dužnika nad zajedničkim vlasništvom iznosi jednu polovinu, osim ako drugi supružnik ne podnese zahtjev za izuzeće. Ako primatelj procijeni da udio stečajnog dužnika u zajedničkoj imovini iznosi jednu polovinu, primatelj kao zakonski predstavnik stečajnog dužnika mora zatražiti da se utvrdi udio stečajnog dužnika. Drugi supružnik može tijekom postupka osobnog bankrota nad supružnikom zatražiti pravo na izuzeće kako bi dokazao da posjeduje veći udio zajedničke imovine. Ako drugi supružnik to ne učini, smatra se da je iskazao pravo na izuzeće udjela u zajedničkom vlasništvu koji iznosi jednu polovinu u postupku osobnog bankrota.

Print this topic

back to top